Mijenja se klima, mora li i hrana?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski dan vegetarijanstva, koji se obilježava 1. listopada, proslavlja sve veći broj vegetarijanaca, ali i onih koji postaju svjesni važnosti promjene prehrane zbog svoga zdravlja, dobrobiti životinja, drugih ljudi i planeta, a cijeli se listopad obilježava kao mjesec vegetarijanstva, najavljuje udruga Prijatelji životinja.

"Listopad je posvećen poštovanju života pa se kroz predstavljanje prednosti vegetarijanske prehrane, degustaciju delicija od biljnih namirnica i rasvjetljavanje predrasuda o vegetarijanstvu želi osvijestiti što veći broj ljudi o blagodatima takve prehrane", poručuju iz udruge.

Klima se mijenja mora i hrana

Ključni razlozi za promjenu prehrane najčešće se nalaze u stajalištu o poštovanju života kao takvog, iz čega proizlazi da ni jedno živo biće ne želi biti ubijeno. No, razlozi su i rastuća briga za okoliš i planet, primjerice manjak pitke vode, sječa šuma za osiguravanje ispaše uzgajanih životinja, te porast stakleničkih plinova.
Dvije trećine stakleničkih plinova nastaju zbog uzgoja stoke

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) obilježila je pod geslom "Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju također" Svjetski dan hrane, upozoravajući da gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 posto ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke, ističu Prijatelji životinja.

Stoga se preporučuje smanjenje jedenja mesa i bacanja hrane, s obzirom na predviđanje da će do 2050. godine svjetska populacija doseći brojku od 9 milijardi ljudi, što će utjecati na globalnu opskrbu hranom i vodom, narušavanje dobrobiti ekosustava i daljnje povećanje emisija štetnih plinova. Smatra se da samo industrija mesa proizvodi do 15 posto ukupne količine stakleničkih plinova , prenosi Hina.

Lani se "Vege izazovu", koji organiziraju Prijatelji životinja, pridružilo više od 1000 ljudi u Hrvatskoj. Svjetski projekt Veganuary u siječnju 2017. dosegnuo je više od 50.000 sljedbenika koji su se odlučili na promjenu prehrambenih navika.

Mjesec vegetarijanstva završava 1. studenog, kada se obilježava Svjetski dan veganstva, a ti datumi koji omeđuju listopad simbolički pokazuju čest put kojim ljudi dolaze do prehrane namirnicama biljnog podrijetla, navode iz udruge. Pozivaju građane da razmisle o vegetarijanskom načinu prehrane, s obzirom da se godišnje u svijetu više od 60 milijardi životinja ubije zbog ljudske prehrane.

Raste broj vegetarijanaca

Iako ne postoje službeni podaci o broju vegetarijanaca u svijetu, očito je da taj broj raste. Po podacima udruga koje podržavaju vegetarijansku prehranu, u Hrvatskoj živi oko 160.000 vegetarijanaca, a čak 86 posto građana podržava vegetarijanstvo, dok ih trećina smatra da bi i sami mogli postati vegetarijanci.

U Brazilu se 15,2 milijuna ljudi hrani vegetarijanski, u SAD-u 7,3 milijuna dok ih je oko milijun vegana, u Njemačkoj i Italiji ima oko 6 milijuna vegetarijanaca. Takav način ishrane prihvatilo je oko 2 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji, u Kanadi 1,4 milijuna, Francuskoj 1,3 milijuna, Nizozemskoj oko 800.000, Izraelu oko 600.000, Švicarskoj i Australiji oko pola milijuna.

U Indiji je 80 posto stanovništva hinduističke vjeroispovijesti, koji u pravilu ne konzumiraju kravlje i svinjsko meso, a prema procjenama oko 40 posto indijskog stanovništva hrani se strogo vegetarijanski.

Vegetarijanstvo se prakticira od davnina

Vegetarijansku prehranu ljudi prakticiraju od davnina - o takvoj ishrani govore već drevne Vede, spisi stari nekoliko tisuća godina koji uče o spiritualnoj praksi ahimsa - filozofiji nenasilja i suosjećanja.

Prijatelji životinja navode primjer grčkog filozofa Pitagore, koji je sa svojim sljedbenicima u 6. stoljeću prije Krista njegovao filozofiju vegetarijanstva zbog etičkih i zdravstvenih razloga.

Na pitanja o svojoj prehrani Pitagora je odgovarao - "Zar da čovjek mojega uma jede leševe". "Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka", predvidio je renesansni genij Leonardo da Vinci.

Rimski pjesnik Horacije, Plutarh, Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Ralph Waldo Emerson, L. N. Tolstoj, George Bernard Shaw, Franz Kafka, Vincent Van Gogh, Albert Schweitzer, Mahatma Gandhi, Albert Einstein, Brigitte Bardot, Billy Idol, Bob Dylan, Danny De Vito, Steve Jobs i Novak Đoković samo su neki od poznatih vegetarijanaca, navode Prijatelji životinja.

Vegan podignuo najteži teret

Dok vegetarijanci ne jedu meso životinja, vegani izbjegavaju sve namirnice životinjskoga podrijetla. Premda neki nutricionisti upozoravaju da kod takve prehrane može doći do manjka omega 3 masnih kiselina, koje služe za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, taj se manjak može nadoknaditi uzimanjem orašastih plodova i sl., smatraju pobornici vege(tarijanstva).

Nijemac, prvak teških disciplina i psiholog Patrik Baboumian nosi titulu svjetskog rekordera u dizanju najtežeg tereta koji je čovjek ikada nosio, deset metara je na pozornici nosio uteg težak 550 kilograma, a vegan je koji razbija predrasude o nužnosti unosa mesa u organizam.

Veganstvo je nedavno proglašeno kao najbrže rastući pokret s utjecajem na prehranu ljudi, a raste zanimanje i potražnja za biljnim proizvodima, rekli su Prijatelji životinja.

Ministarstvo zdravstva u Hrvatskoj službeno je prihvatilo pokroviteljstvo kampanje "Zeleni ponedjeljak", što je dio međunarodne kampanje sa ciljem podizanje svijesti o važnosti zdrave prehrane i zastupljenosti biljnih namirnica kroz poticanje konzumiranja namirnica biljnoga podrijetla barem jednom tjedno. Aktualizira se i pitanje dostupnosti biljne prehrane za djecu u vrtićima i školama.